12. maj 1820 – 13. august 1910

Florence Nightingale – ‘dama sa lampom’ – je najpoznatija po svom doprinosu za njegu i higijenu, ali jeste li znali da je ona također dala veliki doprinos i matematici? U stvari, matematika (i statistika posebno) joj je pomogla da transformiše praksu sestrinstva.

Kada je odrastala, Nightingale je učila  matematiku od svog oca, koji je uživao u  pravljenju tabela na kojima je bilježio sadržaj svog povrtnjaka. To je bio početak njene ljubavi prema statistici. Kako je starila, uživala je u čitanju statistike o javnom zdravstvu i bolnicama.

Kada je izbio Krimski rat 1853., Najtingejl je povela grupu medicinskih sestara ,da zajedno  pomognu u bolnicama. Međutim, kada su stigli, bila je šokirana stanjem bolnice – i vođenjem evidencije! Mnogi ljudi znaju da je ona počela mijenjati uvjete bolnica i rada sestara , ali mnogi ne znaju da je to učinila zahvaljujući statistici. Najtingejl je objavila knjigu koja je pružila statističke podatke kako bi se pokazalo koliko je smrtnosti uzrokovano bolničkim uvjetima. Takođe je prikupila mnogo statističkih podataka tokom svog boravka u bolnici, koji su kasnije analizirani i korišćeni za poboljšanje javnog zdravlja i socijalne zaštite.

Nakon povratka iz rata, Najtingejl je započela svoj rad na reformi sistema vojne bolnice. Tokom tog vremena Florens Najtingejl je razvila svoj „Polarni graf područja“, nešto što prepoznajemo kao moderni „ciklični histogram“. Ovaj grafikon je bio krug, podijeljen na 12 dijelova koji su svaki predstavljali mjesec u godini. U ovim dijelovima, dijelovi su obojeni ovisno o postotku smrti uslijed rana, infekcija ili drugih uzroka. To je značilo da čak i oni koji nisu znali kako interpretirati statističke podatke mogli bi pogledati grafikone i lako vidjeti što se događa.

Zahvaljujući Florence Nightingale i njenim statistikama, vlada je bila uvjerena da se smrtni slučajevi mogu spriječiti odgovarajućim sankcijama. Na kraju, statistike su se smatrale važnim oruđem za rješavanje onoga što se dešava – i zašto se to događa – i danas se naširoko koristi. Polar Area Grafikoni koje je koristila  Florens Najtingejl postali su praćeni i poznatiji kao pita dijagrami (Pie Charts) koji se danas obično koriste.

Profesor Alan Finkel kaže da bi Florence Nightingale, dama sa lampom, trebala biti poznata kao dama s logaritmom – jer je spasila mnogo više života svojim poznavanjem brojeva nego svojim darom za njegu.